Lean, zar nam to treba?

OK, rauzimijem da hocemo raditi agile, ali što sad hoćemo s lean-om – kako čujem to je metodologija iz industrije automobila…nemojmo komplicirati!?

Da, teško je razumjeti zašto bi netko u proizvodnju softwarea htio ubaciti novu ‘metodologiju’ i mijenjati tekuće procese koji ‘rade’ vec godinama, a pogotovo što to nešto (lean) u prijevodu znači mršavo, suhonjavo.

Kad su James P. Womack i Daniel T. Jones zajedno s Daniel Roos-om 1990. izdali knjigu “The Machine that changed the world”, japanska industrija automobila dominirala je rastom profita i povratom ulaganja. Za razliku od razrušenog Japana koji je nakon 2. Svjetskog rata 1950-tih proučavao Ford-ovu poslovnu filozofiju temeljenu na serijskoj proizvodnji i tzv. economy of scale, svijet se snažno 1980-tih okrenuo proučavanju japanske industrije.

Kako se to okrenulo, što se dogodilo i je li se baš okrenulo!?

Kiichiro Toyoda 1930-tih je vodio Toyota kompaniju postavljenu na temeljima vrijednosti i načela obitelji Toyoda. Pokušao ih je ugraditi u poslovni svijet. 1937. godine je izvršena provala u Toyotinu tvornicu pri čemu su ukradeni konstrukcijski planovi nove serije automobila. Kiichiro je okupio sve zaposlene i objasnio im što se dogodilo. Ljudi su naravno bili zabrinuti. Međutim, brigu koju je Kiichiro osijećao nije dijelio sa svojim zaposlenicima, stoga im se obratio:

Nisam zabrinut za naše planove – u vrijeme kad netko shvati što smo htjeli napraviti mi ćemo biti daleko ispred – zabrinut sam oko potrebe da netko krade. To stavlja zahtjeve na naš sigurnosni sustav.

Njegova poruka je bila čvrst temelj i odrednica kontinuiranog poboljšanja. Nakon 2. svjetskog rata, izgubivši rat, Japannska industrija je bila razrušena i pred bankrotom. Počevši proizvoditi kamione kako bi opstali, Kiichiro je u nekoliko navrata odbio otpustiti zaposlenike iz kompanije. Smanjivao je plaće i primjenjivao mjere uštede dok je god bilo moguće. Svoju filozofiju održanja radnih mjesta je objasnio na ovaj način: – Situacija je trenutno loša, a mi znamo da nakon perioda suše dolaze rodne godine. Ljudi koji rade za našu kompaniju su jako sposobni i najmanje odgovorni za trenutnu situaciju. Koliko ćemo izdržati je odgovornost svih nas. Kao vođe, snosimo odgovornost za ljude koje vodimo, ali i za društvo koje treba oporaviti…

Brigu za radna mjesta i ljude je ugradio u temeljnu filozofiju kompanije, te je postavio iznad profita.

Danas možemo pronaći razne interpretacije što je lean, koja su osnovna načela i prakse. Mnogi se od nas pitaju kako lean najbolje interpretirati i kako ga objasniti nekome tko prvi put čuje o tome. Meni osobno ilustracija pomoću tzv “The Lean house” je najbliža:

TheLeanHouse

The Lean House

I poslije 80 godina 2 glavna načela/stupa se lako prepoznaju iz Kiichoroove poslovne filozofije – respekt za ljude i kontinuirano poboljšanje. Ta načela danas pišu članke i knjige poput “How Toyota Became the World’s Best Manufacturer”.

Odgovor na pitanje s kojim je počeo članak – možda je već davno odgovoreno!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>